Komemorativni posjet dijelu ličkog bojišta iz Domovinskog rata i odavanje pijeteta poginulim i ranjenim suborcima 119. brigade HV
Dana 19. lipnja 2021. godine članovi udruge „Klub 119. brigade HV“ nakon popuštanja epidemioloških mjera nacionalnog stožera CZ u svezi pandemije corona virusa COVID-19, posjetili su sjeverni dio ličkog bojišta iz Domovinskog rata na širem području Grada Otočca, gdje su kulturom sjećanja komemorirali tragične ratne događaje iz ratnog puta brigade i uspomenu na poginule i ranjene suborce, te se prisjetili svih pripadnika 119. brigade HV koji su časno i odgovorno sudjelovali u obrani Domovine i svih bojišta na kojima su bili tijekom rata angažirani.
Na spomeniku na Zabarama, nedaleko mjesta pogibije Tomislava Brstila, te na cesti Ramljani-Čanak odvojak prema zaseoku Alanu, gdje je poginuo poručnik Nenad Kalčić položeno je cvijeće i upaljene svijeće, dok je na Spomeniku hrvatskim braniteljima u Središnjem gradskom parku grada Otočca upaljena svijeća i minutom šutnje odana počast svima koji su svoje živote i zdravlje ugradili u temelje slobodne Republike Hrvatske.
Tijekom „sata povijesnog prisjećanja“ kraj spomen obilježja na Zabarama predsjednik udruge umirovljeni bojnik Roberto Fabris evocirao je sjećanja svog dolaska na bojište s postrojbom, prvog borbenog kontakta s neprijateljem i prevladavajućim emocijama uslijed gubitka i ranjavanja svojih vojnika i časnika, kada je bio u ulozi zapovjednika 3. satnije 1. bojne 119. brigade. Umirovljeni brigadir Davor Gregorović, ratni pomoćnik zapovjednika 119. brigade HV, govorio je o vojno-sigurnosnoj situaciji na sjevernom dijelu ličkog bojišta u vrijeme angažiranja 1. bojne 119. brigade HV, te taktičkim zadaćama koje su prethodile i determinirale borbeni kontakt dijela snaga 1/119. br. HV i 2/111. br. HV s ojačanim snagama u dodiru iz sastava 2. ličke brigade JNA razmještenim na širem području naselja Dabar.
Štovanje poginulih vojnika kroz povijest civilizacije bilo je usko povezano s vjerovanjem u zagrobni život, a danas je to dijelom kulture sjećanja, spomen na sugrađane koji su žrtvovali najvrjednije što su imali. Kolektivno sjećanje je, ustvari, jedini način njihova održanja na „životu“, čak i onda kada svi koji su ih poznavali ne budu među živima. Dijeljenje sjećanja, boli i tuge s njihovim obiteljima preobražava se u slavljenje njihova života. To je civilizacijski čin bez kojega bi ozbiljno ugrozili vlastiti identitet, tradiciju i ratni put 119. brigade HV iz Istre.
umirovljeni brigadir HV
Davor Gregorović, mag. pol.
