Komemorativni posjet pripadnika udruge veterana „Klub 119. brigade HV“ gradovima Karlovac i Ogulin, s područja odgovornosti nekadašnjeg ZP Karlovac
U subotu 24. rujna 2022. godine organiziran je jednodnevni komemorativni posjet pripadnika udruge veterana „Klub 119. brigade HV“, iz Pule i Labina s obiteljima, „Muzeju Domovinskog rata Karlovac-Turanj“ i Aleji postrojbi HV uz rijeku Koranu u Karlovcu među kojima je postavljeno i spomen obilježje 119. brigade HV, te komemoriranje sjećanja na poginule branitelje Grada Karlovca i 110. brigade HV na spomeniku izgrađenom u najjužnijoj točki obrane grada na Turnju.
U staroj austrijskoj vojarni, u Gradskoj četvrti Turanj, 4 km od centra Karlovca uz državnu prometnicu Karlovac – Plitvice Gradski muzej Karlovac uredio je „Muzej Domovinskog rata. U Domovinskom ratu 1991. - 1995.“. Turanj je strateška važna točka u obrani grada, mjesto na kojem je zaustavljen neprijatelj u pokušaju zauzimanja grada i presijecanja Hrvatske, o čemu je u povijesnom uvodu govorio jedan od zapovjednika 110. brigade HV umirovljeni brigadir Josip Tomačić. Turanj je danas simbol pobjede, svjedok borbe za slobodnu i samostalnu Hrvatsku i trajni spomen na junake Hrvatske vojske koji su na Turnju obranili Karlovac i Hrvatsku.
Zgrada muzeja namijenjena je prije svega prezentaciji stalne izložbe Karlovac 1991.-1995. posvećene životu u gradu Karlovcu i na karlovačkom bojištu tijekom Domovinskog rata. Autorica izložbene koncepcije je Ružica Stjepanović, a idejnog rješenja Nikolina Jelavić Mitrović. Osnovna ideja izložbe – prikaz života Karlovca i njegovih stanovnika u Domovinskom ratu prezentirana je u šest tematskih cjelina. U vanjskom prostoru Muzeja kao integralni dio izložbe, prezentirana je šesta cjelina, borbena tehnika s naglaskom na borbena vozila iz domaćih radionica.
Stalni postav prezentiran je na suvremen i interaktivan način, 350 originalnih predmeta, više od tri sata multimedijalnih sadržaja, video prezentacija, animacija, filmova u kojima posjetitelji samostalno otkrivaju i istražuju.
Nakon toga posjećen je akvarij slatkovodne ribe „Aquatika“, čija je posebnost njezin suvremeni dizajn, dvoetažna građevina s prizemljem i podzemnom etažom. Zgrada akvarija uklopljena je u prirodni okoliš i potpuno prekrivena zemljom. Koncept oblikovanja nadahnut je nasipima i šancima karlovačke zvijezde.
Slatkovodni akvarij Karlovac je jedinstvena atrakcija u svakom smislu: ekološkom, obrazovnom, turističkom, znanstvenom ili jednostavno zbog svoje originalnosti i činjenice da akvarij slatkovodnih voda ne postoji nigdje u široj regiji, osim u srcu Hrvatske, okružen četirima rijekama – u Karlovcu. Niti jedna europska zemlja nema tako raznolike i očuvane rijeke kao Hrvatska. Šetnja ovim zanimljivim akvarijem ostavlja snažan dojam na posjetitelje s obzirom da raspored bazena u Aquatici prati tok tipične krške rijeke, a cijeli ambijent prate i zvukovi iz prirode te osvjetljenje koje posjetitelja uvodi u realističnu pustolovinu među ribama. Uz bazene koji oponašaju spiljski sustav, podzemna staništa, močvare, krški fenomen stvaranja sedrenih slapova i podjelu riječnog toka na gornji i donji te se upoznati s ribama karakterističnima za takva staništa.
Jednodnevni izlet završen je posjetom Gradu Ogulinu, gdje su upaljene svijeće na Trgu hrvatskih rodoljuba, ispred Frankopanskog kaštela, na spomeniku hrvatskim braniteljima poginulim u obrani Domovine, kojeg su u studenom 1999. godine podigli građani Ogulina, te ispred spomen ploče središnjeg trga u Ogulinu koji se od 14. rujna 2019. godine zove Trg Petra Stipetića, stožernog generala HV rođenog u Ogulinu, koji je ostavio neizbrisiv trag u povijesti Domovinskog rata i stvaranju moderne hrvatske države kojeg ćemo pamtiti kao vojnog stručnjaka i stratega. Obnašao je dužnosti zapovjednika ZP Zagreb, koordinatora borbenih djelovanja na pravcu Stara Gradiška-Okučani u operaciji „Bljesak“, pomoćnika načelnika GS OS RH za borbeni sektor u operaciji „Oluja“, te načelnika GS OS.
Nakon kasnog ručka i prije povratka u Pulu, via Labin, proveden je obilazak Šmitovog jezera u Ogulinu na sjeveroistočnim padinama Velike Kapele, koje se sastoji od dva povezana jezera, Maloga i Velikoga. Voda u Malo jezero dotječe iz ponora Rupećice, kroz niz pukotina kroz koje izvire voda i puni oba jezera. Voda se zapravo kroz ova jezera kreće, jer na dnu 23 metra dubokog velikog jezera, kroz pukotinu opet ponire u mrak krškog podzemlja. U jezeru i obližnjoj špilji Rupećici obitavaju endemske vrste: čovječja ribica (Proteus anguinus) i riba svjetlica (Telestes polylepis).
